Wednesday, January 30, 2013

Opisanije sviju dosad poznatih srpskih novaca

Doktora Janka Šafarika, objavljeno u Glasniku društva srpske slovesnosti, sveska III iz 1850. godine

Vukan
Kralj od godine 1204. do godine 1205.
Drugi sin Stefana Nemanje, velikog Župana raškog; on je godine 1204. pomoću Mađara i pape rimskog, starijeg brata svog Stefana prestola lišio, i sam je za kratko vladao, primivši prvi titulu kralja srpskog; no već godine 1205. pomire se braća po savetu Save najmlađeg brata, i Vukan opet ustupi presto Stefanu.
Od njega poznajemo jedan samo novac, srebrn, no u dva kalupa.

Tabela I slika 1 novac srebrn

Na licu: Isus Hristos na prestolu; s obe ruke blagosijaljući; kod glave obični natpis IS HS, sa desne strane do prestola slovo D; s leve strane C (car?).
Na naličju: natpis na desnoj strani novca VLK, na levoj M. Slika: dve slike vladateljske sa krunama na glavama, od kojih desna u desnici, a leva u levoj ruci drži krst. Među njima motka, gore barjak a dole tri kraka imajuća, među glavama slovo D i H, a dole sa obe strane motke po jedna zvezda. Nalazi se kod Lucenbahera, na strani 21, slika 1, odakle je i uzet.
Novac Vukana Nemanjića, Tabla I slika 1
Tabela I, slika 2. Novac srebrn, pređašnjem sasvim sličan

Na licu: Isus Hristos, kao i kod prethodnog.
Na naličju natpis mnogo jasniji: VLK sa desne strane, a opet M sa leve strane, do onih vladateljskih likova, koji na ovom novcu svaki sa jednom rukom motku barjaka drže.
I ovaj je kao i prethodni iz Lucenbahaherovog dela izvađen, gde se na strani 21, slika 2 nalazi. I kod Apela se jedan, ali zlo sačuvan, nalazi nacrtan, no on ga Stefanu I Nemanjiću pripisuje.
Neki, veli Lucenbaher, ovaj novac zbog onog slova M na licu pripisuju Mutimiru (god. 880 – 890) Županu srpskom, drugi Mihailu Paleologu VIII (god. 1260 – 1282) Caru grčkom; no on ga prvi Vuku Nemanjiću pripisuje, a ja se sa njegovim mišljenjem slažem, jer vizantijski vid celog novca, i sličnost njegova sa novcima onog veka, veliku njegovu drevnost svedoče, a ime VLK jasno pokazuje, kome se pripisati ima.
Novac Vukana Nemanjića, Tabla I slika 2
Novci ovi sasvim su slični novcima u Tabli VIII, slika 93, i Tabli IX, slika 101 nacrtanim, o kojima vidi mišljenje naše niže.

Friday, January 25, 2013

Opisanije sviju dosad poznatih srpskih novaca

Doktora Janka Šafarika, objavljeno u Glasniku društva srpske slovesnosti, sveska III iz 1850. godine

Stefan Prvovenčani
Veliki Župan godine 1195., Kralj 1222., umro 1228.

Stefan sin velikog Župana raškog Stefana Nemanje i Ane kćeri bana Borisa. Otac njegov Nemanja rodio se godine 1114. u Zeti; vladao je kao veliki Župan raški nad Srbima od godine 1159. do 1195., u gradu Rasu današnjem Novom Pazaru. Godine 1195. zakaluđeri se pod imenom Simeon i umre u manastiru 1200. Ostavio je tri sina: Stefana, Vukana i Rastka. Stefan nasledi presto od oca i primi vladu godine 1195. kao veliki Župan, no brat njegov Vukan otme mu pomoću Mađara presto velikožupanski godine 1204., i nazove se Papinim i Ugarskog kralja Emerika odobrenjem, kralj srpski. No godine 1205. pomiri zavađenu braću najmlađi brat Rastko, koji se pod imenom Save u Svetoj gori zakaluđerio, Vukan odstupi i vrati presto opet Stefanu, koji bude godine 1222. od brata svog Save, već onda arhiepiskopa, na kraljevsko dostojanstvo venčan i umre godine 1228. Sa suprugom svojom Jevdokijom, kćeri cara grčkog Aleksija III Komnena, rodio je četiri sina: Radoslava, Predislava (docnije Sava II arhiepiskop srpski), Vladislava i Uroša.
Novci ovog prvog srpskog kralja do sad poznati svi su srebrni; najveću sličnost imaju sa savremenim novcima mletačkim, sličan novcu Dužda Jovana Teopola koji je vladao od godine 1236 – 1237 na tablici IX pod brojem 111 nacrtan. Poznajemo do sad samo jednog roda novac od tri kalupa.


Matapan Dužda Jovana Teopola

Novce ove pripisao sam ja ovome kralju samo po Lucenbaheru, premda je vrlo sumnjivo da su njegovi, kao što je oštroumno primetio A. Stojačković u svome članku (u narodnom listu 1844. strana 24) da je Sveti Stefan tek od Uroša I velikog izabran za patrona Srbije.
Tabela I, slika 3: novac srebrn: težak 23,5 grana
Na licu pečat: Isus Hristos sedeći na prestolu; kod glave njegove IS – HS sa desne strane prestola M sa leve strane a.
Na naličju natpis oko kraja; SSTEFAN STEFAN
Pečat: Sveti Stefan prvomučenik predaje desnom rukom dvostruki krst dugačak, dole u zvezdu zaboden, kralju pod krunom stojećem kod čije glave stoji natpis REX. Komad je nađen u Srbiji, odnešen u Petrograd profesoru Preisom; snimak sam sa originala verno nacrtao.
Novac Stefana Prvovenčanog, tabla I slika 3
Tabela I, slika 4. Novac srebrn; prethodnom sasvim sličan no drugog kalupa
Na licu. Isus Hristos na prestolu; pod njegovim nogama slovo R.
Na naličju natpis SSTEFAN. STEFA. Pečat kao i kod prethodnog, no krst nije u zvezdu zaboden nego kod njegovog kraja dole stoje slova sa desne strane N, a sa leve strane O.
Nalazi se nacrtan kod Lucenbahera, na strani 24, slika prva, odkud je snimljen. Već Zanetti ima ga nacrtanog, no natpis je različit.
Novac Stefana Prvovenčanog, tabla I slika 4
Tabela I, slika 5. Novac srebrn, pređašnjima sličan, no drugog kalupa
Na licu: sa obe strane prestola stoje slova P R
Na naličju natpis: STEFAN STEFAN a dole kraj krsta I O
Izvađen iz Lucenbahera, strana 24, slika 2
Još sam video ovim novcima slična tri komada u zbirci gospodina Avrama Petronijevića, ministra inostranih poslova i Knjaževog predstavnika, i to sa razlikama sledećim: prvo, sa slovima: M a; drugo: sa M B, treće M L na licu sa obe strane prestola; a na svima ima na naličju dole kod kraja krsta sa leve strane slovo S.
Novac Stefana Prvovenčanog, tabla I slika5
 

Tuesday, January 22, 2013

Opisanije sviju dosad poznatih srpskih novaca

Doktora Janka Šafarika, objavljeno u Glasniku društva srpske slovesnosti, sveska III iz 1850. godine
Uvod
Za svaki narod važno je poznavanje svoje istorije, jer ništa toliko ne pobuđuje u čoveku uvažavanje samog sebe i svojega roda, koliko znanje da su njegovi preci bili kadri slavna dela svršiti, da su oni veliko i blagotvorno što učinili, na čemu se zasniva sadašnji blagoslov potomstva. Ovo znanje pobuđuje u ljudima narodni ponos, koji čini da se potomci diče svojim precima, da se trude njima ravnim biti, i da sve ono što je narodno, cene, vole i brane. Ovaj ponos u svojoj pravoj meri, najviše je potreban narodu za to, da bude slobodan, to jest, da bude kadar samostalno živeti, stvarati i napredovati na stazi razvitka i obrazovanja čovečanstva, zato veli mudri Dositej : „leži i ležaće u ropstvu, onaj narod koji ne zna šta je nacionalni ponos“. Prošlost je osnova sadašnjosti, a istorija je most koji prošlost sa sadašnjosti spaja. Istoriju svoju ovladati, pojasniti i poznavati i među ljudima širiti, to je dužnost svakog naroda, i osobito naroda takvog, koji je postradao, i koji posle nevolje punog iskustva, umudren k boljoj budućnosti teži. Srpski narod vrlo je srećan među narodima po tome, što ima slavnu prošlost, i što ima živu istoriju u narodu, sačuvane spomenike te slavne prošlosti, u junačkim pesmama, šta više, što ima spomenike svuda po otadžini svojoj, rasejane svete hramove, manastire i tolike druge zgrade, podignute negda od njihovih kraljeva, careva i despota, i tolike druge pismene i likovne spomenike, nesporno svedočeći o njegovoj prošlosti; ovi su svi, u savezu sa blagodetnom verom hrišćanskom, održali u Srpstvu svest, oduševljenje i ponos narodni, te je ono toliku snagu ka obnavljanju svoga života, kroz stolećne bure i nevolje, srećno do danas sačuvano. Sad valja da Srbi, pomoću nauke sve više napreduju u jasno posvedočenom i sasvim izvesnom značaju svoje istorije, a za to su već mnogo učinili Srbi dostojni besmrtnog imena: Rajić, Davidović i drugi mlađi sledivši njihov primer, no ostalo je i potomcima mnogo još posla koji se ima svršiti, da bi se mnoge tajnosti, neizvesnosti i praznine razjasnile i popunile, i da bi se ova do neke celosti zaokrugliti i dovršiti mogla. Osobito važno, upravo najvažnije je u ovom smotreno istraživati, skupljati, razjasniti sve izvore srpske istorije, starih spomenika svakog roda, rukopisnih i likovnih dela, itd, koje je, istinu ispovedajući, dosad još malo i nedovoljno činjeno. Tek onda ćemo do savršenog znanja srpske istorije doći moći, kad se svi ti zaostaci od slavnih starih vremena srpski spomenici, koliko je god moguće skupe, objasne i izdadu, kao što su: diplome vladalaca Srbije, letopisi srpski, svakog roda natpisi, žitija narodnih svetitelja, itd. A ovo je glavni zadatak našeg narodnog muzeja, a jedna od najglavnijih dužnosti i našega Društva Srpske Slovesnosti.
Ovamo spadaju i stari novci srpskih vladatelja, ovi neoborivi i neumitni svedoci prošlosti, o čijoj važnosti neka svedoči ono, što je slavni naš Srbin Miloš Svetić o ovome predmetu lepo i istinito napisao u Srpskim letopisima za 1826, deo IV na strani 191 i dalje, pre opredeljenja nekih srpskih novaca. Izlišno bi bilo, veli, u ovo blaženo vreme za nauku, važnost koja iz poznavanja starih novaca proističe, mnogim rečima dokazivati i predstavljati. Cicero piše: Istorija je svedok vremena, svet istine, vesnica drevnosti, nastavnica života i dr., a o numizmatici ili poznavanju starih novaca, može se reći: da je stub i istinita potpora i oko istorijske istine. Ona drevnosti tamu prosvetljava, narodima i vladaocima život slave povraća i obnavlja, ispred svakog lica izčezavaju misli po strasti napisane, od njih istina u istoriji pravi svoj vid i boju dobija, pred ovim dokazima sva druga obrtanja padaju i nestaju. Ovim načinom smo mi kadri bez svake pristrasnosti narod naš čestitim i proslavljenim pokazati. Valja dakle i ovoga posla živo se latiti i napredovati. Svakog je dužnost po mogućstvu trud trudom umnožavati i k ovome opštem blagu prinositi. To ište ime narodno, istorija naša potrebuje, istina nas poziva i sopstvena čast. Ko se ovima protiviti sme? Priznavajući istinu ovih reči, od više godina trudio sam se, pokraj skupljanja drugih, naročito pisanih spomenika, oko numizmatike srpske, skupljao sam i načertavao stare srpske novce (a i druge južnoslovenske) zajedno pribirao sam i sve ono što je dosad o predmetu ovom rađeno i na svet izdano, i sve to sad ovde predajem onim rodoljubivim Srbima, koji se time kao važnim izvorom i svedočanstvom Srpske istorije služiti žele, i svima ljubiteljima Srpske istorije.
O srpskim novcima, koliko je meni poznato pisali su dosad sledeći spisatelji:
Banduri Anselmus, u delu: Numismata imperatorum Romanorum a Traiano Decio ad Palaeologos Augustos, 1718., Pariz, tom II, strana 769 i 772 opisuje neke srpske novce.
Zanetti Hieronim Francisc De nummis Regum Mysiae sen Rasciae ad Venetos typos percussis,
Muratori Lud. Anton. De moneta; i
Lirutius Dissertatiae de Monetis;
Sve tri ove Dissertatio štampane su u velikom delu:
Argelati Phillipi: Collectio Dissertationum de monetis Italiae Mediolani 1750. 4-to; i to prva u delu III, strana 17; druga u delu I-om strana 92; a treća u delu II, na strani 178. Od ovih prva je najvažnija, u drugim dvema samo je po jedan srpski novac opisan.
Nani Bernadus, pisao je delo: De duobus Imperatorum Rassiae Nummis; Venetus 1750. 8-vo i Editio secunda, monetis ac documentis adhoc inedilis aucta. Ibidem 1752. 8-vo koje je za srpsku numizmatiku vrlo važno i veoma retko; u kome po Solariću na 63. strani opisani su srpski novci, ne samo srebrni, već i bakarni i zlatni, a naslikani su na dve tablice, na prvoj 17 komada zlatnih, srebrnih i bakarnih, a na drugoj tablici 3 komada novaca i 2 zlatna pečata.
Appel u svome Repertorium u drugom delu govori o srpskim novcima (godina 1798) isto tako navode se srpski novci mađarskog muzeja Sečenjskog, u delu Szechenyi Catalogus.
Rajić (Istorija Slovenskih naroda u Beču 1823. 8-vo u delu trećem, na strani 158) opisao je dva novca Despota Đurđa Brankovića, koja su tamo i naslikana.
Davidović Dim. u Zabavniku za godinu 1821. u Beču opisao je četiri tamo nacrtana stara srpska novca.
Srpski Letopisi, za godinu 1826., troškom Matice Srpske, godina II-ga deo 4., 5., 6., 7., (tu je na četiri tablice nacrtano 16 komada starih srpskih novaca, koje je na strani 191, dela sedmog opisao Miloš Svetić, i koji su nacrtani po komadima koji se nalaze u muzejima u Beču i Pešti).
Najvažnije dosad izdato delo o srpskim novcima jeste sledeće, na mađarskom jeziku pisano.
Luczenbacher Ianos, a Szerb Zsupanok Kiralyok es Czarok penzei, XXIII. reznyomattal. Budan 1843. 8-vo, to jest Lucenbaher Srpskih župana, kraljeva i careva novci. U ovoj knjizi opisani su i nacrtani novci do kosovske bitke, i to 43 komada; delo ovo ima dve mane, prvu što se retko kad kaže gde se nalaze originali opisanih novaca; drugo: što je istorijski tekst duhom pristrasnim pisan, iz koga se jasno vidi, da je spisatelju najviše stalo, dokazati neku supremaciju Mađara nad Srbima i zavisnost srpskih kraljeva od Ugarske krune, i opravdati sujetnu onu titulu, da je Srbija bila provincija iste krune; gde upravo ovi novci jasno o protivnome svedoče, jer bi se to moralo na njima poznati, kao što se na primer na Kotorskijem poznati daje. Verovatno je da se Lucenbaher poslužio rukopisom profesora Veserle o srpskim novcima, za koga su neki mladi Srbi o ovom predmetu radili, crtali i pisali; i kojega važno rukopisno delo nedovršeno zajedno sa zbirkom njegovom novaca i sa 166 u bakru rezanih tablica sad se u Narodnome muzeju u Pešti čuva.
Naročitu pažnju i pohvalu zaslužuju oni članci, koje je o starim srpskim novcima napisao Alek. Stoičković, i koji su štampani u Srpskom narodnom listu, (koji je izlazio sa Pavlovićevim novinama) za godinu 1843. u časopisu 42, dana 22. oktobra gde je valjana recenzija dela Lucenbaherovog; iste 1843. godine, broj 49, dana 9. decembra, i godine 1844. u broju 24 0d 15. juna – oni su vrlo poučni za svakog ljubitelja srpske starine.
Premda se pravedno reći može da je veliki deo srpskih novaca još nepoznat, tako da se još neprestano nalaze novi komadi, naročito u staroj Srbiji, Hercegovini, Albaniji itd, opet navodimo ovde za one koja stvar ova zanima, gde se danas najviše srpskih starih novaca nalazi i čuva. Prvo mesto zaslužuje Muzej pri Ministrarstvu prosvete u Beogradu, gde ima do 50 raznih novaca srpskih, ima ih nekoliko u zbirci Beogradskog čitališta, ali mnogi se nalaze još u rukama privatnih lica u Beogradu, no smemo se nadati da će ovi u Muzej položeni biti, naročito kad se ovaj bolje ustroji i štedrije snabde. U Zagrebu, u narodnom Muzeju ima 17 komada jugoslovenskih novaca (među kojima su 12 srpski, 3 komada bugarska i 2 bosanska) kupljenih u Beču za skupe novce; i opet 15 komada srpskih novaca kupljenih 1850. godine od Stefana Ilića Verkovića, Bošnjaka.
U Bečkom carskom Minckabinetu ima takođe neki deo srpskih novaca (Davidović navodi 16 komada), a isto tako u Peštanskom narodnom Muzeju, u kom se osim zbirke Sečenjieve, sad već i oni nalaze, koji su od pre u znatnoj zbirci gospodina Nikole Jankovića Vadaškog bili. Mislim da je i u Biblioteku Univerzizeta Peštanskog ušlo nešto srpskih novaca sa zbirkom profesora Veserle. Neki deo srpskih novaca odnešen je od učenih putnika ruskih i u Rusiju, u zbirke Petrogradske i Moskovske. Od privatnih lica imaju lepe i dosad još neizdate na svet novce jugoslovenske gospoda I Jukić redovnik franciskanski i kapelnik u Vrcaru u Bosni, i gore pomenuti Stefan Ilić Verković. Čuo sam da i u Trstu ima srpskih novaca u tamošnjem Muzeju, i kod gospode doktora Kumano, i Bonačića trgovca; vredno bi bilo da nam kakav tamošnji rodoljubac i ove nacrtane pošalje.
Što se tiče opredeljivanja starih srpskih novaca; ja sam pri mnogima po mome uverenju odstupio od mišljenja svih drugih spisatelja, pripisujući često novac drugome kralju, nego što su ga pre mene pripisivali spisatelji; pri čemu sam se najviše upravljati morao po sličnosti njihovoj sa novcima njihovih suseda „jer se novci novcima najbolje izjašnjavaju“ veli gospodin Miloš Svetić u Letopisima za 1826. Pri nekim novcima, premda sam sumnjao, držao sam se drugih spisatelja; drugima posle mene, a može biti i meni docnije dok još više novaca vidim, ostaje popraviti ono, u čemu sam pogrešio.
Čudno je, da pokraj svega toga što sam znatan deo ovih novaca do sad u rukama imao, nisam nikako zlatan srpski novac videti mogao, a i bakarni sam samo jedan video, svi su ostali bez razlike srebrni.
 Nadam se da će svi rodoljubivi Srbi ne malu radost imati, kad vide tolike razne novce svojih slavnih predaka, koji jasno svedoče o njihovoj slavnoj prošlosti; no zajedno se uzdam da će se ova radost njihova skorim umnožiti, kad mnoge one srpske novce ovako nacrtane i na svet izdate uvide, koji do sad sasvim nepoznati, pojavljuju se i nalaze se još svaki dan, tako da ću i već na godinu, ako Bog da, moći opet nekoliko tablica njihovim slikama napuniti, i uz ovaj naš Glasnik izdati.
Pod naslovom tablica stavio sam verni snimak velikog pečata, kojim se besmrtni Karađorđe služio, i koji je uzet sa pečata na pismu datom u Smederevu 2. jula 1806. godine.
U Beogradu, dana 15. jula 1850. godine
Dr Janko Šafarik
Karađorđev pečat

Wednesday, January 16, 2013

Nemačka povlači svoje zlatne reserve iz SAD I Francuske

Kako javlja Asošijeted pres (AP) Nemačka centralna banka će povući deo svojih rezervni u zlatu koja su uskladištena u trezorima u Sjedinjenim Američkim Državama I Francuskoj Ukupne rezerve zlata koje poseduje Bundesbanka iznose 3.400 tona, što u ovom trenutku na tržištu vredi oko 200 milijardi dolara.
Nemačka centralna banka sada planira da donese nazad u Nemačku deo od 1.500 tona zlata koje je uskladišteno u trezorima Federalnih rezervi u Nju Jorku, kao i svih 450 tona koje se trenutno nalaze u Banci Francuske u Parizu.
Centralna banka je odbila da komentariše svoju odluku, ali će u sredu prezentovati novi plan za upravljanje zlatnim rezervama u iznosu od 270.000 zlatnih poluga, što je po veličini druga najveća svetska zaliha, od kojih su veće zalihe samo SAD.
Najveći deo Nemačkih zlatnih rezervi je prebačen u inostranstvo za vreme hladnog rata, usled straha od Sovjetske invazije.
Centralna banka se prošle godine našla pod pritiskom kada je Nemačka nezavisna revizorska kancelarija zaključila da banka loše nadgleda svoje zlatne rezerve. Revizori su predložili centralnoj banci da redovno vrše inspekciju zlata koje je uskladišteno u inostranstvu da bi mogli da potvrde knjigovodstvene vrednosti ili da promene politiku upravljanja rezervama.
Izveštaj revizije je iznenadio Nemačku javnost, posebno zbog toga što Bundestag po svim anketama važi za instituciju kojoj se najviše veruje. Bundestag je bio zapanjen i nisu videli potrebu za preispitivanjem rezervi u inostranstvu, tvrdeći da nema dileme kada je u pitanju integritet inostranih skladišta.
Debata oko zlatnih rezervi, od kojih se najveći deo čuva u inostranstvu, prouzrokovala je neizbežne teorije zavere koje dovode u pitanje njihovo postojanje. Nekoliko političara je otvorilo ovo pitanje, pozivajući da se deo ovih rezervi vrati u zemlju.
Još od posleratnog perioda, u doba kada je Nemačka bila zabrinuta zbog mogućeg rata sa Sovjetskim blokom, najveći deo zlatnih rezervi se čuvao u trezorima u inostranstvu. Nešto ispod polovine se nalazi uskladišteno u Nju Jorku, po desetak procenata u Londonu i Parizu, a ostala trećina se čuva u trezorima centrale Bundesbanke u Frankfurtu.

Monday, January 14, 2013

Nove vrste srpskog srednjovekovnog novca

Sergija Dimitrijevića u izdanju Srpskog numizmatičkog društva 2005
Srpsko numizmatičko društvo je objavilo delo "Nove vrste srpskog srednjovekovnog novca" Sergija Dimitrijevića 2005. godine, sakupivši na jedno mesto sve radove na ovu temu koju je Sergije objavljivao u časopisu "Starinar".
U produžetku ovog teksta su podnaslovi iz ove knjige, kako bi svi oni koji se bave numizmatikom lakše pronašli literaturu koja im je potrebna.

Glava X (Nova serija novih vrsta srpskog srednjovekovnog novca IX, Starinar XXIV - XXV, 1973 - 19742, 67 - 77)
1.       Krstati dinar kralja Stefana (Dušana) sa krunisanim kraljem koji prima visoki dupli krst od Sv. Stefana. U latiničnom natpisu kraljevo ime je obratno napisano, a zvanje REX otsustvuje. Na naličju Isus sedi
2.       Dinar kralja Stefana (Dušana) sa šlemom i obratnim natpisom MONITA REX STEFA. Na naličju Isus sedi
3.       Dinar cara Stefana (Dušana) sa carem i caricom koji drže visoki dvostruki krst. Natpis ST / P / KS IMPERATO. Na naličju Isus u mandorli
4.       Dinar cara Stefana (Dušana) sa dve krunisane bradate figure koji drže visoki dvostruki krst. Na bokovima skraćenice ćiriličkog natpisa Stefan car. Na naličju Isus sedi
5.       Dinar cara Stefana (Dušana) sa vladarem na konju. Skraćeni ćirilički natpis SF – ZR. Na naličju poprsje Isusa koji drži jevanđelje
6.       Dinar kralja Vukašina sa višerednim obrnutim ćiriličkim natpisom. Na naličju Isus sedi
7.       Dinar kraljice, žene kralja Vukašina, ili dinar bezimenog kralja sa višerednim ćiriličkim nepodvučenim natpisom. Na naličju Isus stoji okružen neprotumačenim natpisom
8.       Novac neodređenog vladara ili feudalca na čijoj se jednoj strani pojavljuje figura koja stoji i drži skiptar. Nepročitani kružni latinički natpis počinje sa CONTE... Na drugoj strani novca Isus stoji. Nepročitani kružni latinički natpis koji počinje sa COTORA
9.       Polufolar (?) sa svecem koji stoji, na naličju Isus sedi

Friday, January 11, 2013

Nove vrste srpskog srednjovekovnog novca

Sergija Dimitrijevića u izdanju Srpskog numizmatičkog društva 2005
Srpsko numizmatičko društvo je objavilo delo "Nove vrste srpskog srednjovekovnog novca" Sergija Dimitrijevića 2005. godine, sakupivši na jedno mesto sve radove na ovu temu koju je Sergije objavljivao u časopisu "Starinar".
U produžetku ovog teksta su podnaslovi iz ove knjige, kako bi svi oni koji se bave numizmatikom lakše pronašli literaturu koja im je potrebna.

Glava IX (Nova serija novih vrsta srpskog srednjovekovnog novca VIII, Starinar XXIII, 1972, 91-106)
1.       Dinar kralja Marka Vukašinovića sa četvororednim natpisom koji se završava sa MAR. Na naličju Isus sedi
2.       Novac feudalca Vlatka sa krupnim dvorednim imenom i novom vrstom smanjenog natpisa koji počinje slovima SO ispod njega
3.       Poludinar patrijarha sa dvorednim natpisom. Na naličju Isus sedi kružni natpis sa obe strane
4.       Poludinar kneza Stefana Lazarevića sa rogatim šlemom. Na naličju Isus sedi. Na bokovima inicijali Isusa
5.       Poludinar kneza Stefana Lazarevića sa vladarem koji sedi na jastuku. Na naličju Isus u mandorli
6.       Poludinar iz vremena kneza Stefana Lazarevića sa gologlavom figurom vladara ili feudalca bez nimbusa oko glave koji sedi na niskom prestolu. Natpis iz pojedinih slova kružno raspoređenih. Na naličju Isus u mandorli
7.       Poludinar iz vremena kneza Stefana Lazarevića sa figurom gologlavog vladara ili feudalca sa nimbusom oko glave koji sedi na niskom prestolu. Natpis iz pojedinih slova kružno raspoređenih. Na naličju Isus u mandorli

Wednesday, January 9, 2013

Nove vrste srpskog srednjovekovnog novca

Sergija Dimitrijevića u izdanju Srpskog numizmatičkog društva 2005
Srpsko numizmatičko društvo je objavilo delo "Nove vrste srpskog srednjovekovnog novca" Sergija Dimitrijevića 2005. godine, sakupivši na jedno mesto sve radove na ovu temu koju je Sergije objavljivao u časopisu "Starinar".
U produžetku ovog teksta su podnaslovi iz ove knjige, kako bi svi oni koji se bave numizmatikom lakše pronašli literaturu koja im je potrebna.

Glava VIII (Nova serija novih vrsta srpskog srednjovekovnog novca VII, Starinar XXII, 1971, 93-109)
1.       Dinar kralja ili cara Stefan (Dušana) sa vladarom i vladarkom koji drže trostruki krst i natpisom SF – EL. Na naličju Isus sedi ( i dopuna ostave srpskih i bosanskih kontramarkiranih dinara nađenih u selu Ruždavici u Ćustendilskom kraju)
2.       Dinar cara Stefana (Dušana) sa šlemom i čelenkom. Na naličju Isus sedi
3.       Dinar cara Stefana (Dušana) sa carem i caricom koji stoje sa obe strane jednostrukog krsta. Drže ruke na grudima i skiptre u njima. Natpis SF – R. Na naličju Isus sedi
4.       Dinar iz vremena maloletstva cara Uroša sa dve figure koje stoje bez skiptra. Drže jednom rukom monumentalni dupli krst a drugu su stavili na grudi, natpis Z-? Na naličju Isus sedi
5.       Dinar despota Jovana Olivera na kome se pojavljuje šlem sa ženskim poprsjem. Na naličju vladar i natpis SFR – EN
6.       Dinar despota Jovana Olivera na kome se pojavljuje šlem sa ženskim poprsjem. Na naličju vladar i natpis SFI – DR
7.       Dinar Đurđa I Balšića sa višerednim horizontalnim natpisom. Na naličju novi tip šlema sa vučjom glavom
8.       Bakarni novac despota Stefana Lazarevića sa beskonačnom trakom savijenom u obliku slova D. Na naličju tri zvezde
9.       Novac Uroša, sina cara Stefana (Dušana) sa šlemom i nejasnim natpisom okolo. Na naličju Isus stoji. Natpis ide okolo

Monday, January 7, 2013

Nove vrste srpskog srednjovekovnog novca

Sergija Dimitrijevića u izdanju Srpskog numizmatičkog društva 2005
Srpsko numizmatičko društvo je objavilo delo "Nove vrste srpskog srednjovekovnog novca" Sergija Dimitrijevića 2005. godine, sakupivši na jedno mesto sve radove na ovu temu koju je Sergije objavljivao u časopisu "Starinar".
U produžetku ovog teksta su podnaslovi iz ove knjige, kako bi svi oni koji se bave numizmatikom lakše pronašli literaturu koja im je potrebna.

Glava VII (Nova serija novih vrsta srpskog srednjovekovnog novca VI, Starinar XXI, 1970, 71-89)
1.       Dinar cara Uroša sa Isusom koji predaje vladaru veliki monumentalni krst i natpisom okolo. Na naličju Isus sedi
2.       Dinar cara Uroša sa šlemom i barbariziranim natpisom koji sadrži ime Uroša ali ne i zvanje IMPERATOR. Na naličju Isus sedi
3.       Dinar cara Uroša sa carem koji stoji i drži za sredinu visoki vertikalni dvostruki krst. Na naličju Isus sedi
4.       Novac Vuka Brankovića sa natpisom u dva reda koji ne počinje krstom. Na naličju Isus sedi na prestolu bez naslona. Natpis okolo
5.       Poludinar iz vremena kneza Stefana Lazarevića sa vladarem koji stoji i vrlo karakterističnim natpisom koji počinje sa KONO i ide okolo. Na naličju glava Isusa okružena natpisom u prstenu
6.       Poludinar Stefana Lazarevića sa stojećim feudalcem i natpisom STEPAN. Na naličju Isus sedi
7.       Mali novac Stefana Lazarevića sa trorednim natpisom. Na naličju Isus sedi
8.       Dinar despota Đurđa Vlkovića sa natpisom u četiri reda. Na naličju natpis u četiri reda

Saturday, January 5, 2013

Nove vrste srpskog srednjovekovnog novca

Sergija Dimitrijevića u izdanju Srpskog numizmatičkog društva 2005
Srpsko numizmatičko društvo je objavilo delo "Nove vrste srpskog srednjovekovnog novca" Sergija Dimitrijevića 2005. godine, sakupivši na jedno mesto sve radove na ovu temu koju je Sergije objavljivao u časopisu "Starinar".
U produžetku ovog teksta su podnaslovi iz ove knjige, kako bi svi oni koji se bave numizmatikom lakše pronašli literaturu koja im je potrebna.

Glava VI (Nova serija novih vrsta srpskog srednjovekovnog novca V, Starinar XX, 1969, 59-81)
1.       Dinar Vladislava II sa vladarom koji stoji i natpisom VLADINA RAB HO. Na naličju Isus sedi
2.       Poludinar Vladislava II sa gologlavim vladarom koji sedi i drži skiptar. Natpis skraćen na slovo V – X. Na naličju Isus sedi
3.       Dinar Kralja Milutina sa vladarom koji ima ravnu kosu, sedi na prestolu, drži skiptar i kuglu sa prostim krstom. Natpis MONETA REGIS UROSI. Na naličju Isus sedi. Na bokovima prestola nema ukrasnih simbola
4.       Mali novac despota Stefana Lazarevića sa velikim slovom D. Na naličju ravnokraki krst sa četiri polumeseca u poljima
5.       Mali novac nepoznatog feudalca sa šlemom koji ima na vrhu trouglast ukras. Na naličju Isus sedi

Thursday, January 3, 2013

Nove vrste srpskog srednjovekovnog novca

Sergija Dimitrijevića u izdanju Srpskog numizmatičkog društva 2005
Srpsko numizmatičko društvo je objavilo delo "Nove vrste srpskog srednjovekovnog novca" Sergija Dimitrijevića 2005. godine, sakupivši na jedno mesto sve radove na ovu temu koju je Sergije objavljivao u časopisu "Starinar".
U produžetku ovog teksta su podnaslovi iz ove knjige, kako bi svi oni koji se bave numizmatikom lakše pronašli literaturu koja im je potrebna.

Glava V (Nova serija novih vrsta srpskog srednjovekovnog novca IV, Starinar XIX, 1969, 203-223)
1.       Bakarni čankasti novac kralja Stefana Radoslava sa predstavom Bogorodice koja blagosilja kralja. Na naličju poprsje Isusa
2.       Dinar cara Dušana sa slovnim oznakama na šlemu i natpisom STEFANVS INPERATOR. Na naličju Isus sedi
3.       Dinar cara Dušana sa carskim monogramom i predstavom cara i carice koji drže ruku na grudima. Na naličju Isus sedi na prestolu bez naslona
4.       Dinar cara Dušana sa predstavom cara i carice a bez carskog monograma, na naličju Isus na prestolu sa visokim naslonom
5.       Trećak iz vremena carstva sa krunisanom glavom na licu i duplim krstom i oznakom R – V na naličju
6.       Novac kralja Uroša sina Dušanova sa vladarem na konju okrenutom desno. Na naličju poprsje Isusa
7.       Novac cara Uroša sa vladarem na konju okrenutom desno. Na naličju poprsje Isusa
8.       Dinar cara Uroša sa šlemom. Na naličju Isus u mandorli
9.       Dinar cara Uroša sa vladarem koji sedi i drži mač na krilu. Na naličju Isus sedi
10.   Dinar Jovana (Uglješe?) sa predstavom vladara koji sedi. Na naličju poprsje Isusa
11.   Mali novac Dragosava sa njegovim imenom u trodelnom natpisu na licu. Na naličju Isus stoji
12.   Mali novac gospodina Stefana Lazarevića sa rogatim šlemom. Na naličju Sv. Stefan koji drži kadionicu

Tuesday, January 1, 2013

Nove vrste srpskog srednjovekovnog novca

Sergija Dimitrijevića u izdanju Srpskog numizmatičkog društva 2005
Srpsko numizmatičko društvo je objavilo delo "Nove vrste srpskog srednjovekovnog novca" Sergija Dimitrijevića 2005. godine, sakupivši na jedno mesto sve radove na ovu temu koju je Sergije objavljivao u časopisu "Starinar".
U produžetku ovog teksta su podnaslovi iz ove knjige, kako bi svi oni koji se bave numizmatikom lakše pronašli literaturu koja im je potrebna.

Glava IV (Nova serija novih vrsta srpskog srednjovekovnog novca III, Starinar XVIII, 1967, 119-138)
1.       Dinar kralja Dragutina sa vladarom koji prima od Sv. Stefana dupli krst. Natpis REX u gornjem delu. Na naličju Isus sedi
2.       Dinar cara Dušana sa vladarom koji sedi i drži mač. Natpis REX RIA-ST IP ROI OM. Na naličju Isus sedi na prestolu sa visokim naslonom koji ide u luku iznad Isusove glave
3.       Dinar cara Uroša sa carem i caricom koji drže dvostruki krst. Na naličju poprsje Isusa
4.       Dinar bez imena kralja, kovan u interregnumu posle Maričke bitke, sa natpisom u redovima BLAGOVERNI KRALJ. Na naličju Isus stoji
5.       Dinar sevasta Stefana sa dve figure i natpisom okolo. Na naličju Isus stoji ispred supedaneuma i ima na bokovima biljke sa tri stilizirana cveta
6.       Novac kneza Lazara sa vladarem koji stoji. Na naličju Isus stoji
7.       Novac kneza Lazara sa vladarom koji stoji okružen ćiriličnim natpisom. Na naličju Isus sedi
8.       Novac Vuka Brankovića sa dvorednim horizontalnim natpisom Vuk bez krsta u početku. Na naličju figura sa kadionicom
9.       Dinar gospodina Stefana Lazarevića sa rogatim šlemom i natpisom G BLAGOVERNI STRFAN. Na naličku Isus u mandorli
10.   Novac patrijarha Danila III sa natpisom u dva reda. Na naličju rogati šlem kneza Stefana Lazarevića
11.   Dinar despota Stefana Lazarevića sa stojećom obema rukama podbočenom figurom vladara. Na naličju Isus sedi
12.   Dinar Novog Brda sa Isusom u mandorli i latiničnim natpisom. Na naličju knez Lazar stoji bez mandorle okružen ćiriličnim natpisom